Ovaj monitoring, pod naslovom koji je naš nadnaslov, omogućila je i na svom portalu fcjp.ba objavila bosanskohecegovačka fondacija Centar za javno pravo, CJP. Monitoring donosi evaluaciju 28 emisija TV Dnevnik 2 RTRS-a. Prvi evaluirani Dnevnik je od 7. januara 2016, a posljednji onaj od 4. avgusta 2016. godine. U evaluaciji se analiziraju uređivačka politika RTRS-a, s obzirom na njen odnos prema predsjedniku Republike Srpske, Miloradu Dodiku, i onaj prema političkoj opoziciji u programskim sadržajima RTRS-a. Monitoring je proveden po tri osnova: praćenjem deset emisija u kontinuitetu, osvrtom na jedanaest Dnevnika emitiranih na indikativne datume, i uvidom u sedam centralnih informativnih emisija povodom značajnih događaja. Monitoring je proveden neposrednim praćenjem Dnevnika i višestrukim pregledom svih emisija iz arhive RTRS-a. Za analizu su uzeti u obzir sadržaji iz Dnevnika koji su relevantni iz perspektive monitoringa, koji prenosimo u dva dela

1.Uvod

Predmet analize koja slijedi je informativni programa Televizije Republike Srpske odnosno Dnevnik 2 - udarna emisija  i izlog uređivačke politike RTRS-a. Biće evaluirano 28 emisija TV Dnevnika 2 RTRS-a. Prvi evaluirani Dnevnik je od 07. januara 2016, a posljednji 04. avgusta 2016. godine. U analizi će se istražiti noseći ideologemi uređivačke politike RTRS-a, njen odnos prema predsjedniku Republike Srpske, Miloradu Dodiku i odnos političke opozicije prema programskim sadržajima RTRS-a.

Podsjećam da vladajuću koaliciju u RS-a čini Savez nezavisnih demokratskih (SNSD), Demokratski narodni savez (DNS) i Socijalistička partija (SP). Savez za promjene čine Srpska demokratska stranka (SDS), Partija demokratskog progresa (PDP) i Narodni demokratski pokret (NDP). Taj savez je opozicija u RS-u i istodobno dio koalicione vlasti na razini bh. države sa Strankom demokratske akcije (SDA), Strankom za bolju budućnost BiH (SBB) i Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ). U nastavku će biti korištene navedene skraćenice.

2. Monitoring Dnevnika 2

Monitoring 28 Dnevnika 2 RTRS-a obavljen je po tri osnova: praćenje 10 emisija u kontinuitetu, osvrt na 11 Dnevnika na indikativne datume i uvid u 7 centralnih informativnih emisija povodom značajnih događaja. Monitoring je proveden neposrednim praćenjem Dnevnika i višestrukim pregledom svih emisija iz arhive RTRS-a. Za analizu su uzeti  u obzir sadržaji iz Dnevnika koji su relevantni iz perspektive predmeta analize.

Na kraju monitoringa svake emisije dao sam napomene i ocjene sadržaja po zadatim elementima. Radi lakšeg praćenja koristio sam skraćenice: VS – velikosrpska orijentacija, MD – dominacija Milorada Dodika, PP – panpravoslavni afinitet, RF – odnosi sa Rusijom, OP – tretman opozicije i UP - uređivački postupak. 

2.1. Praćenje deset emisija uzastopno 

28. maj 2016. [1] Udarni događaj bio je Svesrpski sabor u Krušedolu («Krušedolska zvona») u Republici Srbiji. Pred krušedolskim manastirom okupili su se Srbi iz Srbije, Republike Srpske, Hrvatske i dijaspore. U generalnoj najavi i u opširnom izvještaju u prvom planu su bile poruke Milorada Dodika. Predsjednik Republike Srpske je istakao da je sloboda Srba uvijek zavisila od toga da li su imali svoju državu, te da se pogrom 500.000 Srba u Jasenovcu i drugdje ne bi desio da su Srbi imali državu u «Krajini» (misli se na dio Hrvatske, gdje je uspostavljena neustavna Republika Srpska Krajina uz pomoć režima Slobodana Miloševića) [2]i na prostoru sadašnje Republike Srpske. Dodik je dodao da Srbi jedino imaju šansu kada su «sabrani, ujedinjeni i okupljeni», uz tvrdnju da Srbi sada imaju dvije države, «Srbiju i Republiku Srpsku» i da među njima treba njegovati život bez granica – «zajedništvo je naša šansa». Parastos u tamošnjem manastiru predvodio je episkop sremski Vasilije koji je i blagoslovio skup kojem je pokrovitelj kabinet Predsjednika Republike Srpske. U prilogu su objavljene izjave Srba iz dijaspore i predsjednika organizacionog odbora. Reporterka je zaključila da je zajednička poruka ovog svesrpskog skupa da se Srbi i dalje bore za svoj nacionalni i vjerski identitet, za svoj jezik i da će se odbraniti.

Sljedeći sadržaj je, takođe, bio u znaku Dodika. On je prisustvovao otvaranju podružnice Kancelarije zavičajne zajednice RS-a (koja je dan ranije otvorena u Subotici, pokrajini u Srbiji) u Đurđinu kod Subotice. Dodik je izjavio da RS diše za jaku i moćnu Srbiju jer ona samo takva može obezbjediti sigurnost i RS-u. On smatra da Kancelarija treba da bude spona između jake Republike Srpske i takve Srbije. Dodik se poljubio s neimenovanim sveštenikom.

Dodik nije bio na molitvenom doručku u Beogradu kojeg je upriličila Skupština Republike Srbije za političke, privredne i kulturne predstavnike iz regije, uz učešće diplomata uticajnih država, a na temu pomirenja i stabilnosti u regionu. Date su izjave premijerke Republike Srpske Željke Cvijanović i njenih ministara  Petra Đokića (industrija, rudarstvo i energija) i Dragan Lukača (unutrašnji poslovi), a potom ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnadaka i srbijanskog ministra Aleksandra Vulina (ministar, rada, zapošljavanja, za boračka i socijalna pitanja). Dakle, samo srpski sagovornici.

Drugačije je bilo u izvještaju sa skupa Samit 100 u Sarajevu, koji je održan pod pokroviteljstvom Predsjedništva BiH, okupivši predsjednike država i biznis lidere iz regiona sa sloganom da bolja ekonomska saradnja može doprinijeti prevazilaženju razlika. Prilog je u uvodu pozitivno intoniran, ali su u izjavama tražene konfliktne tačke. Tako je makedonski predsjednik Gjorge Ivanov kritikovao Evropsku uniju zbog izbjeglica i Grčku koja Skoplju pravi stalno probleme. Citiran je član Predsjedništva BiH iz RS-a Mladen Ivanić koji je podsjetio da je premijer Srbije Aleksandar Vučić napadnut u Srebrenici bez posljedica za počinioce [3], a da je neosnovano otkazana posjeta predsjednika Srbije Tomislava Nikolića BiH. Nikolić je replicirao crnogorskom predsjedniku Filipu Vujanoviću zbog Kosova koje CG priznaje. Srbijanski predsjednik je pozvao na zajednički nastup regije prema EU, a predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je apelovao na pomirenje i obilazak mjesta stradanja svih žrtava, uz učešće političara i vjerskih vođa. Najavio je posjetu Kazanima [4] jer osjeća da je to učiniti dužan prema sarajevskim Srbima. Riječ je o ubistvima Srba i drugih građana Sarajeva koje su učinili pripadnici Armije BiH.

U narednom prilogu citirana je izjava Ivanića da su lideri SDA i HDZ-a počeli raditi iza leđa Savezu za promjene, jer je donesena odluka o objavi rezultata popisa prema zakonu 1. jula (Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova) [5], tvrdeći da je bio politički dogovor da se to pomakne na termin iza lokalnih izbora.

Glavno mjesto u vijestima iz svijeta dato je posjeti ruskog predsjednika Vladimira Putina Svetoj Gori (Atosu) u Grčkoj, povodom hiljadugodišnjeg prisustva ruskog monaštva u tom pravoslavnom svetištvu. Voditelji su akcentirali činjenicu da je Putin sjedio na prijestolju na kojem su sjedili samo bizantijski carevi. Putin je, u pratnji ruskog patrijarha moskovskog i sve Rusije Kirila, ukazao na značaj Svete Gore za sve pravoslavce.

U drugom dijelu Dnevnika objavljena su i tri izvještaja o događajima vezanim za ratni period. U Istočnom Sarajevu je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u Spomen sobi obilježena pogibija 13 pripadnika 4. brigade Vojne policije Sarajevsko-romanijskog korpusa koja je dala, kako je navedeno, veliki doprinos u «odbrambeno-otadžbinskom ratu». U Foči je obilježena 21. godišnjica 9. odreda Specijalne policije RS-a. Naznačeno je da su neki od pripadnika te jedinice i u današnjoj specijalnoj policije RS-a, te da su i danas neprikosnovena snaga u odbrani RS-a.

Odata je i počast haškom osuđeniku generalu Momiru Taliću povodom 13. godišnjice njegove smrti. Talić je okarakterisan kao simbol Prvog krajiškog korpusa i Vojske RS-a. 

VS - Emisiju su obilježili svesrpsko saborovanje u Krušedolu i Dodikova tvrdnja o dvije srpske države (Republika Srbija i Republika Srpska). O uvezivanju te dvije RS govori i otvaranje Kancelarije Republike Srpske i njenih podružnica u Srbiji. BiH i Bošnjaci (posebno Izetbegović) stavljeni su u negativan kontekst (Ivanić), zbog lanjskog ataka na Vučića u Potočarima i neutemeljenog otkazivanja posjete Nikolića BiH. Tu je i Ivanićeva tvrdnja da mu bošnjački i hrvatski kolega rade iza leđa u Predsjedništvu (popis). Publicitet je dat i godišnjicama osnivanja jedinica Vojske RS-a i pogibije njenih pripadnika, odavanju počast haškom osuđeniku za ratne zločne generalu Toliću. To je poruka sama po sebi.

MD - U prva dva priloga Dodik je bio u centru pažnje.

PP - Svesrpski sabor održan je u pravoslavnom ambijentu. Naglašena je poruka Putina o značaju Svete Gore za sve pravoslavce.

RF - Istaknuta posjeta Putina Svetoj Gori i njegovo sjednje na prijestolju gdje su sjetili samo bizantijski carevi.

UP -  Uredništvo očito smatra da je tvrdnja o RS-a kao državi neupitna, mada to nema nikakvog ustavnopravnog uporišta. Tu je i selektivno izvještavanje i insistiranje na konfrontirajućim tačkama sa skupu 100 Sarajevu.

29. maj 2016. [6] U prvi plan voditelji i reporteri su stavili riječi predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića koji je Republiku Srpskom nazvao paradržavom, tokom press-konferencije po završetku Samita 100. Novinari su se zgražali nad takvom formulacijom za RS, koju je Izetbegović upotrijebio komentarišući napade u RS-u na banjalučkog biskupa Franju Komaricu. Naime, Komarica je uporedio Banja Luku u ratu i Bleiburg [7]. Izetbegović je ukazao na progone Hrvata i Bošnjaka iz Banja Luke i na rušenje 16 banjalučkih džamija.

Replicirao mu je kolega iz kolektivnog šefa države Mladen Ivanić, optužujući Izetbegovića za zloupotrebu funkcije predsjedavajućeg. Slijedila je Ivanićeva tvrdnja da je to jedna od stvari koje u posljednje vrijeme svjedoče o nametanju bošnjačke strane jedne koncepcije prema kojoj je BiH njihova. Ivanić je najavio poteze koji će se suprotstaviti takvim ponašanjima (jedna je i odluka o objavljivanju popisa stanovništva), koji će demantovati da samo jedna strana ima pravo na BiH.

Objavljena je telefonska izjava poslanika Nikole Špirića, funkcionera SNSD-a, koji kaže da Izetbegovićeva izjava može pomoći obnovi srpskog jedinstva, da se otrijezne Srbi koji se još nisu otrijeznili (misli na članove Saveza za promjene). Nenad Stevandić (potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske koji je nakon izbora iz SDS-a prešao u SNSD) izjavio je da Izetbegović mora pravo da se pokloni žrtvama na Kazanima, u Dobrovoljačkoj [8] i da prestane izigravati gospodara BiH.

U međuvremenu je stigla i izjava predsjednika RS-a Milorada Dodika agenciji SRNA u kojoj, uz ostalo, optužuje Bakira Izetbegovića da slijedio Islamsku deklaraciju [9] svog oca Alije koji je, kako tvrdi, želio da Srbe protjera iz BiH. Uz nekoliko rečenica i izjava koje su govorile o korisnosti skupa Samit 100, objavljena su i obraćanja predsjednika Srbije Tomislava Nikolića koji je najavio jesenju posjetu BiH, bez obzira na loše iskustvo premijera Aleksandra Vučića u Srebrenici [10] prošle godine i Izetbegovića koji je naveo da ima vrlo dobre personalne veze s Nikolićem. Na kraju, reporter je postavio pitanje kako je predsjednik Republike Kosovo Hasim Thaci mogao ući u BiH kada je za njim raspisana Interpolova potjernica zbog sumnje za ratne zločine po zahtjevu Srbije [11].

Slijedio je širi izvještaj sa skupa o borbi protiv terorizma u Beogradu. Date su izjave direktora policije Republike Srpske, Srbije i Crne Gore, te američkog kongresmena. Naglašena je opasnost od lica porijeklom iz BiH i okruženja koja su bili na ratištima u Siriji i Iraku a da se ne zna za to.  U emisiji je objavljena vijest da su predsjednik i premijerka RS-a Milorad Dodik i Željka Cvijanović priredili radni ručak za američke hirurge u znak zahvalnosti za izvedene operacije u banjalučkom kliničkom centru inovativnim metodama.

Uslijedilo je informacija o pripremama Socijalističke partije RS-a (koalicinog partnera SNSD-a) za izbore u Doboju. Tamo je gradonačelnik iz SDS-a Obren Petrović i stalno je predmet kritike SNSD-a i RTRS-a.

I u ovom Dnevniku plasirani su izvještaji o dva ratna događaja. U Gornjoj Jošanici obilježena je 24. godišnjica od ubistva 56 Srba, među njima i 3 djece, kako je kazano, od pripadnika takozvane Armije BiH. Učesnici su istakli da nije pokrenut sudski proces zbog ovog zločina. Obilježena je i 24. godišnjica od formiranja Bobanske čete na trebinjskom području, kako je rečno, nakon što je Hrvatska vojska spalila srpska sela. Objavljen je simpatičan prilog o renoviranju vrtića u Sanskom Mostu (Federacija BiH), uz zahvalu sponzoru teniskom šampionu Novaku Đokoviću i od načelnika opštine – Bošnjaka.

VS – Medijska podrška napadu na Izetbegovića zato što je nazvao RS paradržavom (kao reakcija na Dodikovu tvrdnju da je RS država) i stao u odbranu biskupa Komarice, na koga su se mediji i političari obrušili zbog (tačne) izjave o stradanju Hrvata u Banja Luci tokom rata. Ivanić je neosnovano ustvrdi da Bošnjaci hoće da nametnu svoj (unitaristički) koncept BiH. Redakcija je podržala agitaciju da se i ovim povodom obnovi «srpsko jedinstvo» (Špirić) i Dodikovu optužbu bez argumenata da Bakir Izetbegović slijedi  Islamsku deklaraciju svog oca Alije i da želi protjerati Srbe iz BiH. Izvješćeno je i o obilježavanju dva ratna događaja – ubistvo Srba u Gornjoj Jošanici i formiranje jedinice u Trebinju nakon što je »Hrvatska vojska spalila srpska sela». U pozadini je poruka da su Srbi u prošlom ratu bili prinuđeni da se brane.

MD - Ovaj put samo Dodikov telegram ali sa teškom optužbom Izetbegovića i ručak u društvu Cvijanović za američke hirurge.

OP – Informacijska podrška izbornim namjerama koalicionog partnera Dodikovog SNSD-a Socijalističke partije u Doboju gdje je cilj pobjediti sadašnjeg gradonačelnika.

UP - Nema navođenja izvora u informisanju o stradanjima Srba u ratu niti se u i ujednom prilogu mogla čuti druga strana, primjerice Izetbegović.

30. maj 2016. [12] Podug uvod u Dnevnik je iz nekog razloga posvećen ubistu žene i samoubistvu muža. Središnje teme bili su popis i ponovo izjava predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića o paradržavi. Očito su te dvije prilike iskorištene za uređivačko podgrijavanje političke atmosfere, konfrontaciju sa bošnjačkim liderima i poticanje obnove jedinstva srpskih političara na državnoj razini. To se vidjelo već iz najave emisije u kojoj je udarna rečenica bila u vidu upita: «Da li će napadi na Republiku Srpsku ujediniti srpske političare?».

Tematizacija novih političkih sukoba počela je s informacijama o prekinutoj hitnoj sjednici Predstavničkog doma bh. parlamenta, posvećenoj popisu na zahtjev stranke predsjednika RS-a Milorada Dodika SNSD-a. Iz te stranke tražili su informaciju od Vijeća ministara BiH o odluci da se objave rezultati popisa 01. jula 2016. [13]  kako to predviđa i zakon. Te informacije nije bilo Vijeće nije nadležno za tu temu. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u VM-a Mirko Šarović je ukazao da se informacija može tražiti samo od državne agencija za statistiku koja je zakonski ovlaštena za objavljivanje popisa. Na to je ukazao i Šefik Džaferović, potpredsjednik SDA i šef Kluba Bošnjaka u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

Uprkos tome, političari iz RS-a i novinari TVRS nastavljaju po svojoj logici. Novinari tvrde, tragom Ivanićevog stava, da je direktor Agencije za statistiku BiH Velimir Jukić naprasno donio odluku o objavljivanju, nakon što je na njega izvršen pritisak u Tužilaštvu BiH. Naime, Tužilaštvo je pokrenulo postupak ispitivanja odgovornosti zbog otezanja sa završetkom popisa koji je koštao preko 50 miliona KM. Jukić je pritisak demantovao izjavom i u ovoj emisiji. Objavljena je i izjava Borjane Krišto, zastupnice HDZ-a u Predstavničkom domu bh. parlamenta da ona i čelnik HDZ-a i član Predsjedništva BiH Dragan Čović nisu znali za Jukićevu odluku, te Radmile Pandurević (šefice Kluba SDS-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH), koja izražava sumnju u tačnost nekih popisnih radnji (uz ostalo, zbog izjašnjavanja u ime maloljetnika).

Uvodeći auditorij u narednu temu, voditelj tvrdi da je izjava Izetbegovića o RS-u kao paradržavi i progonu Bošnjaka i Hrvata [14] izazvala lavinu negodovanja. Novinar, pri tom povezuje Dodika i Ivanića, kao da su udruženo kritikovali Izetbegovića. Nenad Stevandić, popredsjednik NSRS-a, uvodi u igru i riječi reisu-l-uleme ef. Huseina Kavazovića koje ne citira. [15] Pandurević potom kaže da je Izetbegović, nakon najave da će posjetiti Kazane kao mjesta stradanja sarajevskih Srba, bio kritikovan «od nekog iz bošnjačkog korpusa», pa je otud kazao ono o paradržavi i progonu. Novinar je «dosolio»: »(...) a Izetbegović nije rekao o 126 logora u Sarajevu, hiljadama ubijenih Srba, desetinama protjeranih, o otetoj i uništenoj njihovoj imovini (...)». Poslanik SNSD u Predstavničkom domu državnog parlamenta Staša Kozarac je naveo da se RS mora uvažavati i da je Izetbegović ujedino srpske političare. Stevandić je povezao popis, Izetbegovićevu izjavu i Kavazovićeve riječi o izborima u Srebrenici. Data je i polurečenica Izetbegovića da, uprkos prozivkama, neće prečutati istinu o zločinima.

Slijedi obnavljanje izvještaja od juče o tome kako je Hasim Tachi, nazvan predsjednikom «samoproglašenog Kosova», ušao u BiH. Data je izjava bh. ministra bezbjednosti Dragana Mektića o storniranju potjernice od strane Interpola o čemu je obavijestio nadležne organe. Potom je uslijedila izjava direktora policije RS-a Gojka Vasića da bi Tachi, ipak, bio uhapšen da se pojavio u RS-a, uz opasku da Mektić nije nadležan  za ovakve slučajeve. Mektić je inače stalna meta vlasti u RS-u i RTRS-a , kao kadar Saveza za promjene, ali, posebice jer je u više navrata prijetio da će biti privedeni pravdi korumpirani političari iz RS-a [16].

Dosta prostora posvećeno je obilježavanja napada «muslimanske paravojne formacije» 30. maja 1992. na Prijedor i odbrane grada od navodnog napada. Jer, tokom priloga se ne govori o napadu na grad, već o zasjedi u kojoj je poginulo 15 policajaca, a 16 ih je ranjeno. Jedna od sagovornica se poziva na svjedočenje u knjizi Mirze Mujagića koja bi trebalo da potvrdi tezu o napadu. Prvi put je ovim povodom organizovana i povorka kroz grad. Cijela priča je, ustvari, postavljena tako da se zasjeni i dezavuiše sutrašnje obilježavanje Dana bijelih traka [17] u Prijedoru. Taj dan je podsjećanje na naredbu tadašnjih prijedorskih vlasti o obavezi nošenja bijelih traka svima koji nisu Srbi, te na masovna ubistva Hrvata i Bošnjaka u tom gradu, uključivši i djecu. Vlasti u Prijedoru i danas onemogućavaju podizanje spomenika ubijenoj djeci. [18]

Slijedili su izvještaj i informacija o aktivnostima predsjednika i premijerke RS-a Milorada Dodika i Željke Cvijanović. Repoter se javljao tokom dogovora delegacija Sankt Petersburga (predvodili su je predsjednici privrednih odbora te regije) i RS-a na najvišem nivou o utvrđivanju plana privredne saradnje. Plasirana je i kratka informacija o susretu Dodik-Cvijanović s američkim kongresmenima. Čelnici RS-a su naglasili da su za Evropsku uniju ali uz uvažavanje nadležnosti entiteta i dejtonskog ustrojstva. Povodom najave Upravnog odbora BHRT-a o prekidu programa zbog teške finansijske situacije i optužbe da je stanje takvo jer entitetske RTV  ne uplaćuju obavezne iznose BHRT-u, generalni direktor RTRS-a Draško Milinović demantovao je ove navode. On tvrdi da su izneseni netačni podaci. Iz njegove izjave nije vidljivo u čemu je netačnost. Dnevnik je zaključen informacijom o strahu od napada ISIL tokom Evropskog fudbalskog prvenstva u Francuskoj.

VS - Nastavljeno je sa obrušavanjem na Izetbegovića zbog nazivanja RS-a paradržavom i o progonu Bošnjaka i Hrvata u Banja Luci. To je  popraćeno agitacijskim voditeljskim pitanjem «Da li će napadi na Republiku Srpsku ujedniti srpske političare». U igru je uvedena i priča o krajnje neprimjerenoj izjavi reisa Kavazović u kojem se protivi da «vlah» vlada u Srebrenici.  Umjesto podrške Izetbegovićevoj namjeri da posjeti mjesto ubijanja Srba i drugih na Kazanima u Sarajevu, iznosi se tvrdnja o 126 logora u glavnom gradu BiH. Tu je i Novo oponiranje bh. vlastima ovaj put na temu popisa zbog teženje da se iz njega eliminiše 196.000 građana, nerezidentnih stanovnika, dominantno Bošnjaka. Negatorski blok začinjen je pitanjem zašto je Tachi ušao u BiH. U dijelu koji se vraća ratnim događajima u središtu je navodni napad (ili zasjeda) «muslimanskih paravojinih formacija» na Prijedor i pogibija 15 srpskih policajaca. To se naglašeno plasira uoči obilježavanja Dana bijelih traka da bi se relativizirao taj događaj.

MD - Dodik sa Cvijanović na razgovorima s delegacijom Sankt Petersburga koja je bila samo na nivou predsjednika odbora te gubernije. Mala pažnja je data suretu njih dvoje sa američkim kongresmenom.

RF – Naglašeno izvještavanje o posjeti delegacije iz Rusije na niskom nivou.

OP - Prozivanje Mektića, ministara iz Saveza za promjene u Vijeću ministara BiH, koji smeta, uz ostalo, zbog najave procesuiranja korumpiranih političara.

UP – Redakcija ne iznosi dokaze zašto RS nije paradržava ili zašto je država. Nema ni navođenja izvora za tvrdnje iz ratnog doba (primjerice, 126 logora u Sarajevu) niti se čuje druga strana o tim političkim kontraverzama.

31. maja 2016. [19] Početak generalne najave i udarni dio emisije posvećeni su boravku predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladena Ivanića u Beogradu, gdje su se odvojeno sreli sa srbijanskim premijerom Aleksandrom Vučićem i predsjednikom Tomislavom Nikolićem (snimci su pratili Dodikov susret s Vučićem, a Ivanićev sa Nikolićem). Prednost je data prvom susretu, bez obzira na protokolarnu «težinu» sagovornika.

Dodik tvrdi da su u posljednje vrijeme bošnjački i hrvatski političari i vjerski lideri krenuli u organizovane pritiske na «Srpsku», «što dokazuju njihove identične izjave i poruke». Ocijenio je da su nacionalni interesi Srba u BiH ugroženi preglasavanjem u organima BiH i dodao: »Nemoguće je da njihove odluke prolaze u Sarajevu (misli se na bošnjačke i hrvatske kadrove u državnim institucijama), a da ne reaguju predstavnici srpskog naroda», što je direktna kritika Ivanića i Saveza za promjene. Dodik je tražio da vlada Srbije stane iza RS-a, u skladu s Dejtonskim sporazumom, izrazivši uvjerenje da će tako i biti jer ima povjerenje u Vučića i Nikolića.  Ivanić takođe ocjenjuje da je situacije u BiH dosta pogoršana posljednjih mjeseci i da su ugroženi srpski nacionalni interesi u BiH, navodeći kao nepotrebnu retoriku bošnjačkih i hrvatskih političkih i vjerskih vođa. I on se nada podršci Srbije «kao garanta» sporazuma i Daytona. Vučić je na ove poruke iz RS-a reagovao sa stavom da Srbija poštuje Bosnu i Hercegovinu, ali da nikada ne može i neće ostaviti na cjedilu Srbe u BiH.

Dodik je govorio i na skupu «Paljenje Balkana», u Beogradu koji je sazvan kako bi poručio da međunarodni centri moći «obojenim revolucijama» nastoje srušiti vlasti «u Republici Srpskoj, Makedoniji i sutra, možda, i Srbiji - koju okružuje NATO s ciljem da mu postane plijen». Dodik smatra da su stranci frustrirani što nisu zapalili Republiku Srpsku kao Federaciju [20], tvrdeći da je opozicija u RS-u bila na tom zadatku, organizujući proteste, a da je  kontramiting u arnažmanu SNSD-a i partnera u Banja Luci bio miting spasa (o tim skupovima biće riječi u narednom odjeljku Značajni događaji).

Uz riječi «SIPA ponovo hapsi u Banja Luci» voditelj je najavio širi izvještaj u hapšenju Siniše Macana, bivšeg direktora Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka, osumnjičenog da je favorizovao jednu stranu firmu. Macana Tužilaštvo BiH sumnjiči da je u poslu vrijednom 100 miliona maraka stekao nezakonitu imovinsku korist i zloupotrijebio položaj. Macan se u medijima dovodi u vezu s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom i bivšim liderom SDP-a Zlatkom Lagumdžijom [21].

Slijedio je izvještaj o radu predstavnika Sankt Petersburga i vlade RS-a na dokumentu o privrednoj saradnji koja bi trebalo da donese veću razmjenu, izvoz za RS, učešće u nastavku digitalizacije RTV sistema u tom entitetu itd. Data je i kraća informacija o mogućem otvaranju predstavništva njemačke firme za enregetiku u Banja Luci. U vijesti o odbijanju zahtjeva Radovana Karadžića u Haškom tribunalu [22] da mu se dozvoli privremeni boravak na slobodi kako bi prisustvovao pomenu bratu, navedeno je da je iz Vlade RS- a upućeno pismo koje podržava Karadžića ministarstvu pravde BiH. Objavljena je i vijest o nastavku suđenja Naseru Oriću zbog optužbe za ubistvo srpskih zarobljenika.[23]

Cijelih 26 sekundi posvećeno je Danu bijelih traka u Prijedoru. Navedeno je da je manifestaciju organizovala Građanska inicijativa «Jer me se tiče» [24] uz podršku bošnjačkih udruženja, da im je zahtjev podizanje spomenika za «102 stradala Bošnjaka» (radi se o djeci, što se prešućuje), te da je prisustvovala i Florence Hartmann [25], kao što je bila i na «skupu u Banja Luci» (bez naznake koji je to skup bio). (Nije informisano o incidentu u prijedorskom kafiću gdje nisu htjeli poslužiti Hartmann i njeno društvo zbog bijelih traka na ruci.) U prilogu povodom finansijske krize u BHRT koji okrivljuje i etitetske emitere zbog neispunjavanja obaveza prema toj kući, iz RTRS-a i FRTV odbijaju te optužbe. Uz to, tvrde da BHRT njima duguje, da neispunjava i druge obaveze i da loše posluje.

Sljedeći blok je predizborne naravi i govori o protivljenju opozicije, predvođene SNSD-om, u Trebinju, Prnjavoru i Tesliću u tamošnjim skupštinama protiv gradonačelnika koji su iz drugih stranaka. Ne ulazeći u opravdanost kritika opozicije, vidno je navijačko stajanje uz SNSD i njegove koalicione partnere. Dnevnik zaključuje vijest da su dva filma u produkciji RTRS-a dobila dvije prve nagrade (za najbolji dokumentarni dugometražni film i režiju) na festivalu u Sevastopolju (grad na Krimu koji je pripada Ukrajini, a anektiran je ruskom vojnom intervencijom).

VS – Nanovo su u središtu srpsko-srpski odnosi, susreti Ivanića i Dodika sa Nikolićem i Vučićem. Iz RS-a traže politčku zaštitu Beograda jer su se, navodno, bošnjački i hrvatski lideri i vjerski velikodostojnici udružili da ugroze srpske interese. Tu su podršku i dobili. O opasnosti po Srbe od međunarodnih faktora govorilo se isti dan na skupu u Beogradu («Paljenje Balkana») s tvrdnjom da strani faktor želi obojenim revolucijama srušiti vlasti u Makedoniji i Republici Srpskoj, a možda i Srbiji koju sve više okružuje NATO. Samo 26 sekundi je posvećeno Danu bijelih traka koji podsjeća na jednu od najmračnijih odluka ratnih vlasti u RS-u (obilježavanje onih što Srbi nisu bijelim trakama, kao što su nacisti radili sa Židovima žutim trakama).

MD - U oba udarna priloga Dodik je u prvom planu.

RF - Traje informisanje o nastavljanju razgovora sa sanktpetersburškom delegacijom.

OP – Priča o protivljenju opozicije na čelu SNSD-a protiv vladajućih u Trebinju, Prnjavoru i Tesliću u sklopu je podrške toj stranci i njenim saveznicima uoči lokalnih izbora.

UP  - Novinari ne istražuju da li su uistinu ugroženi srpski interesi zbog izjava političara  vjerskih vođa drugih naroda i vjera. Nije obezbjeđeno ni reagovanje prozvanih. Sramotna je redakcijska bezosjećajnost povodom Dana bijelih traka. Izostala je i informacija o diskriminaciji Hartmann i njenog društva u jednom kafiću.

01. juna 2016. [26] Uvodna vijest je bila demanti informacije da vlada Republike Srpske nije dala garancije za haškog optuženika Radovana Karadžića [27] koji je tražio privrmeno puštanje na slobodu da bi prisustvovao pomenu povodom smrti mlađeg brata. Iz vlade RS-a tvrde da je odluka objavljena u Službenom listu RS-a i dostavljena Ministarstvu pravde BiH, a u kojem kažu da su to dobili tek danas. Slijedi ocjena da Haški tribunal nije htio da čeka garancije (koju je dostavila i vlada Srbije), što tvrdi i branilac Karadžića.

Drugi prilog posvećen je hapšenju Siniše Macana, bivšeg direktora Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podatka BiH. On je optužen za sticanje nezakonite imovinske koristi i zloupotrebu položaja favorizovanjem jedne firme u najtečaju za izradu dokumenata. Data je vijest da je Tužilaštvo BiH zatražilo jednomjesečni pritvor za Macana. Pravosudni blok nastavljen je informacijom da Viši sud u Beogradu na ročištu nije raspravljao o zahtjevu za izručenje generala Vojske Armije RS-a Novaka Đukića [28], jer nisu dobili traženu dokumentaciju od pravosudnih organa BiH. Odbrana i beogradski sud, naime, sumnjaju da Đukić nije imao pravedno suđenje. Đukića je Sud BiH osudio na 20 godina zatvora. Đukić je u međuvremenu pobjegao u Srbiju [29]. Njegov advokat tvrdi da je 12 stručnjaka osporilo vještačenje Berka Zečevića [30] protiv kojeg je podnio i krivičnu prijavu. Slijedi zahtjev gradske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca iz Banja Luke da se zabrani boravak Florence Hartmann u BiH i posebno u RS-u. Tvrdi se da je Hartmann uporedila srpski narod sa fašističkom ideologijom, od koje su, kako se kaže, najviše stradali Srbi.

U emisiji je najavljen sutrašnji susret predsjednika RS-a Milorada Dodika i člana Predsjedništva Mladena Ivanića, uz obavještenje da će press-konferenciju direktno prenositi RTRS. Data je izjava Ivanića o pogoršanju političke stuacije u BiH. On povezuje pismo nadbiskupa vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića patrijarhu Srpske pravoslavne crkve Irineju (u tom pismu kardinal, uz ostalo, poručuje da RS nisu stvorili mučenici, kako kaže patrijarh, već mučitelji) [31], poređenje banjalučkog biskupa Franje Komarice Blaiburga i Banja Luke [32] i izjavu reisu-l-uleme Islamske zajednice BiH ef. Huseina Kavazovića o izborima u Srebrenici [33]. Član Predsjedništva BiH tvrdi da bošnjački predstavnici smatraju da samo Srbi treba da prave kompromise, da je normalno napasti premijera Srbije [34] i otkazati posjetu predsjedniku Srbije zbog ratnog zločinca [35]. U političkom bloku objavljen je izvod iz intervjua člana Predsjedništva BiH i čelnika HDZ-a Dragana Čovića za TVRS u Teleringu (na snimku se ljube Čović i novinar Mato Đaković koji je s tom emisijom iz OBN-a prešao u TVRS). Čović tvrdi da nije znao za odluku Jukića o objavljivanju rezultata popisa, da je greška učinjena i da je treba ispraviti.

VS – Data je podrška haškom optuženiku Karadžiću i osuđeniku Đukiću. Zahtjev da se Florance Hartmann zabrani boravak u BiH, i «posebno u RS-u», iznesen bez argumentacije. Uoči susreta Dodik-Ivanić, naglašeno je plasirana izjava član državnog Predsjedništva iz RS-a  kojom povezuje pismo kardinala Puljića patrijarhu  Irineju, poređenje biskupa Komarice Banjaluke i Bleiburga, izjavu reisa Kavazovića o izborima u Srebrenici, otkazivanje posjete srbijanskog premijera Nikolića BiH zbog «ratnog zločinca» (misli se na Nasera Orića) koji nije osuđen kao ratni zločinac «ni u Hagu, a još uvijek ni u BiH». Ivanićev cilj je dramatizacija političke situacije zbog navodnog ugrožavanja srpskih interesa što treba gledati i kroz predizbornu prizmu.

PP – kardinal Puljić i biskup Komarica stavljeni su neosnovano u negativan kontekst.

OP - Ivanić, osnivač PDP-a i jedan od lidera Saveza za promjene, dobio je veliki prostor jer je njegovo regovanje saglasno Dodikovoj politici.

UP - Bijeg generala Đukića se očito smatra opravdanim, a podržava se sumnja u pravosuđe BiH i u ovoj prilici. U «slučaju Hartmann» ne argumetuje se zašto ona zaslužuje zabranu boravka. Ni u ovoj prilici nema potkrepljivanja tvrdnji, kao što je, recimo, da je Orić ratni zločinac.

2. juna 2016. [36] Prva i središnja tema bio je sastanak predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladena Ivanića, s popisom u središtvu razgovora. Novinarka navodi da je osnovna ocjena da je sve u vezi s popisom protiv interesa «Srpske» i Srba. Sagovornici su ocijenili neprihvatljivom odluku Velimira Jukića, direktora Agencije za statistiku BiH o jedinstvenom programu obrade podataka popisa.

Dodik je najavio da će zabraniti komunikaciju Republičkom zavodu za statistiku sa statističkim institucijama BiH, ukoliko se nešto u međuvremenu ne promijeni. Ivanić je kazao da će tražiti od nadležnih institucija da se utvrdi da li je Jukić donio odluku pod direktnim pritiskom iz Tužilaštva BiH, gdje boravio, kako tvrdi Dodik, nepsoredno prije objave odluke. Novinar kaže da se za taj pritisak zna iz provjerenih izvora, a Ivanić, pak, navodi da se o tome javno priča u političkim krugovima. Dakle, to su ti provjereni izvori. Dodik i Ivanić najavili su i druge kontramjere, zavisno od razvoja situacije.

Bilo je i uzajamnog «ujedanja». Ivanić je rekao da je to s popisom «generalna prevara» i aludirao kako je Čović čelnik HDZ-a  i član državnog Predsjedništva prevario svog prijatelja Dodika. Ovaj, pak, odgovora da nije prevaren jer nije ni sa kim dogovorao oko popisa a Ivanić jeste s kolegama u Predsjedništvu BiH. Prenešene su izjave čelnika Saveza za promjene koji su podržali  stav Ivanića i Dodika, uz opasku prvaka SDS-a Mladena Bosića da se taj problem nepotrebno dramatizuje. Objavljena je izjava Čovića, drugačija od jučerašnje kada je rekao da odluku treba promijeniti. Ponovio je da nije znao za odluku, ali sad kaže da se ona ne može promijeniti i lopticu prebacuje na Vijeće i Parlament BiH (koji nisu nadležni u ovom slučaju).

U narednom prilogu Dodik je tokom susreta, kako je navedeno, sa američkim stručnjakom za Balkan Stevenom Meyerom izrazio zabrinutost zbog pokušaja uvođenja prakse preglasavanja na državnoj razini i ocijeno to neprihvatljivim. Meyer je podržao Dodika, naglašavajući da takvo ponašanje u bh. vlastima ne garantuje njen opstanak i BiH nazvao fiktivnom državom,. Usprotivio se i navodnim namjerama da se nadležnosti RS-a prebace na državni nivo. Meyer je u svojim analizama i ocjenama redovno na strani Srbije i Republike Srpske, učestalo ponavlja da će se bh. država raspasti a RS ostati. To logično prate špekulacije da je riječ o plaćenom lobisti [37]. Meyeru težinu daje to što je nekadašnji zamjenik šefa CIA-e za Balkan.

Dodik je bio i u središtu naredne teme, posvećene ispitivanju bivšeg premijera RS-a Džombića u slučaju «Bobar banka» [38] i hapšenju Macana [39], osumnjičenog za sticanje imovinske koristi i zloupotrebu položaja u vrijeme kada je bio direktor bh. agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka, favorizovanjem jedne strane firme. Dodik, koji se od strane opozicije i u nekim medijima dovodi u vezu s obje afere [40], kvalifikovao je te pravosudne postupke kao odmazdu. Dodao je i svoju omiljenu tvrdnju da su Tužilaštvo i Sud BiH nelegalni (mada je odluku visokog predstavnika o uspostavi tih pravosudnih institucija potvrdio Parlament BiH uz nacionalnu i entitetsku saglasnost, kada je SNSD bio u vladajućoj koaliciji na razni države) i da ih treba ukinuti.

U informacija iz banjalučke berze tvrdi se o uspješnoj prodaji trezorskih zapisa, putem kojih vlada RS-a namiće nedostajuća sredstva u budžetu, da bi se dematovale tvrdnje da to ne ide kako je zamišljeno. Uslijedila je informacija da je vlada RS-a  prihvatila izvještaj ministarstva industrije u kojem se navodi da je proizvodnja u toj oblasti porasla za 12,6 % u odnosu na prošlu godinu. U tom dijelu išla je vijest o interesu iz Kine Makao za investicije u puteve u RS-u.

Kao i obično, u predizbornim izvještajima na meti su gradonačelnici iz SDS-a u Doboju i Bijeljini koji su pod stalnim pritiskom grupacija u lokalnim skupštinama koje predvodi SNSD. Obrenu Petroviću u Doboju prigovaraju što ne prihvata zahtjev boračkih organizacija da spomenik palim borcima bude u  centralnom parku veći nudi cijeli spomen parka na drugom mjestu. U Bijeljini, vladajuća većina s SNSD-om na čelu smjenjuje gradske funkcionere vršeći pritisak na gradonačenika Miću Mićića koji ne prihvata te odluke [41]. Umjesto u privrednom bloku, vijest o izvozu junetine u Tursku iz RS-a data je uoči spoljnopolitičke rubrike. 

VS . Hit tema je susret i saglasnost Dodika i Ivanića oko popisa, uz osudu objavljivanja rezultata popisa koji se kvalifikuje kao još nešto protiv interesa «Srpske» i Srba. I to samo zato što je na popisu 196.000 nerezidetnih građana, mahom Bošnjaka. Na to se veže podrška Dodikovog lobiste Meyera (on snažno lobira za RDS, bio plaćen ili ne za to) politici RS-a spram (protiv) bh. institucija. 

MD – Oba udarna priloga su sa Dodikom u centru, a predsjednik RS-a se oglasio i u trećem, povodom ispitivanja bivšeg premijera Đombića i hapšenja Macana, nazivajući to odmazdom. Dodik se očito osjeća i lično ugroženim tim povodima. To je praćeno negacijom Tužilaštva i Suda BiH.  

OP – Ivanić je i danas među «zvijezdama» Dnevnika, jer je u suglasju s Dodikom oko, navodne, ugroženosti srpskih interesa u BiH. Nastavlja se medijska hajka na gradonačelnike Doboja i Bijeljine.

UP  - Nema uređivačko-novinarskog dokazivanja o ugroženosti «Srpske» i Srba zbog popisa i drugih stvari. Nastavljeno je navijačko predizborno ponašanje TVRS-a u korist SNSD-a.

3. juna 2016. [42] Prva dva priloga posvećena su privrednim investicijama. U prisustvu predsjednika i premijerke RS-a Milorada Dodika i Željke Cvijanović potpisan je ugovor između Elektroprivrede RS-a i Hidroelektane na Drini o koncesiji na 50 godina i zajedničkom investiranju u hidroelektranu Buk Bijela, jedne od četiri čija se izgradnja planira na Drini. O tom projektu govorili su, među ostalim, Dodik, Cvijanović, entitetstki ministar industrije, rudarstva i energije Petar Đokić i episkop zahumsko-neretvanski Gligorije, slaveći to kao poduhvat «Srpske» i patriotski čin, jer je sav novac iz tog entiteta. Dodik se potom sreo sa biznismenom Rodoljubom Draškovićem, koji je obećao više investicija u istočnu Hercegovinu, a u prvom planu je bilo «oživljavanje» Tjentišta kao nacionalnog parka i turističkog potencijala. Dodik je posebno istakao važnost Tjentišta za Srbiju (saobraćajnica Beograd – more).

Bez Dodika nije mogla ni iformacija o tome da je Pošta Srbije pustila u promet dionice RS-a u visini od 20 miliona KM. Predsjednik RS-a to tumači povjerenjem Srbije u valjanost njenih dionica. Slijedio je izvještaj iz banjalučke berze s podatkom o smanjenju unutrašnjeg duga među poslovnim subjekatima na principu prebijanja. I još jedna obećavajuća vijest – porast proizvodnje u privredi posebno u industriji.

Između Tjentišta i privredne rubrike udjenula se opširna priča o popisu, uz obavezno učešće Dodika. U najkraćem, RS odbija, i vlast i opozicija, popis u kojem se ne priznaju nerezidentni bh. građani. Šef PDP-a Borislav  Borenović čak tvrdi da bi se predloženom obradom popisa broj stanovnika povećao za 6 odsto i to najvećma Bošnjaka. Dodik je prozvao člana Predsjedništva BiH iz RS-a Mladena Ivanića zbog neispunjenog dogovora s kolegom Draganom Čovićem, o kojem predsjednik RS-a kaže da ništa nije znao. Tražio je izmjenu odluke direktora Agencije za statistiku BiH Velimira Jukića i «jedinstvo srpskih političara u ovom pitanju od interesa za RS». Traži se djelovanje Vijeća ministara i Parlamenta BiH tim povodom, mada te institucije, kao ni državno Predsjedništvo, nemaju ingerencije u ovom slučaju.

U predizbornom bloku informisano je o planovima PDP-a za lokalne izbore i nastavljena priča o sukobu u Prnjavoru između partnera iz Saveza za promjene PDP-a i SDS-a i unutar SDS. Naime,  došlo je do sukoba unutar Saveza za promjene. PDP nije podržao kandidaturu kadra iz SDS-a Sinišu Gatića za načelnika u tom gradu, a onda je ovaj optužio istaknutog pedepeovca, ratno političko rukovodstvo i Vojsku RS-a za ratne zločine u tom kraju i pozvao pravosudne organe bh. da reaguju. U SDS-u su kritikovali svog kandidata, a sa zadovoljstvom se umiješao SNSD (Dragan Kalabić) s porukom da RS-u ne treba ovakvo što kada «mnogi žele da optuže sve i jednog Srbina».

VS – Slavljenje ugovora o HE Buk Bijela kao investicije «Srpske» i patriotskog čina. Na temu revitalizacije Tjentišta, Dodik ukazuje na važnost te saobraćajne trase za Srbiju zbog puta ka moru. Nastavljeno je sa poznatim tezama o popisu.

MD – Predsjednik RS-a pojavljuje se u četiri prva izvještaja.

PP – Episkop Gligorije prisustvovao je potpisivanju ugovora o izgradnji hidroelektrane, hvaleći taj «patriotski čin».

OP - Pričom o sukobima unutar Saveza za promjene u Prnjavoru nastavlja se sa kompromitacijom opozicije i afirmacijom stavova SNSD-a.

4. juna 2016. [43] Prvi prilog bio je o ranjavanju biznismena Ranka Lukić u centru Banja Luke. Navedeno je da je Lukić dovođen u vezu sa nezakonitom kupovinom nekretnina, ali ne i to da je član Gradskog odbora SNSD-a. Lukić je često viđan u društvu predsjednika SNSD-a i RS-a Milorada Dodika i bio je sponzor njihove stranke [44]. Emisija je nastavljena jučerašnjim izvještajem o ugovoru za izgradnju hidroelektrane Buk Bijela. Veliča se taj projekat, koji finansira RS svojim sredstvima, uz novinarsku ocjenu da je to u Foči dočekano sa oduševljenjem ali i sa rezervom, što je potvrdila anketa. Naime, ta ideja je stara četrdesetak godina. Uslijedila je pohvala rastu naplate javnih prihoda u odnosu na prošlu godinu, uz podatak da je opala naplata od indirektnih poreza.

Potom je išao blok sa ratnom tematikom. Održan je parastos, zapaljene svijeće i položeni vijenici na spomenik 288 poginulih pripadnika 17. lake pješadijske brigade Vojske Republike Srpske na 24. godinu njenog formiranja u Ribniku. Kaže se da je riječ o interventnoj jedinici koja je prošla sva ratišta u BiH i  koja je dobranila granice RS-a.  U mjestu Luke na području Žepe obilježena je 24. godišnjica, kako se navodi, ubijanja  iz zasjede 45 srpskih boraca. Tvrdi se da su ti borci ubijeni na prevaru od «muslimanskih snaga» mada je postojao dogovor o njihovom prolazu radi dostave hrane i vode. Borci veterani sastali su se na savjetovanju pod sloganom «Prvi u ratu zadnji u miru» na kojem su donijeli zaključke da se ukinu Tužilaštvo i Sud BiH, vrate nadleženosti RS-a,  izvorni Dayton i Vojska RS-a, formira fond pomoći veteranima i demobilisanim borcima i mjesečno vrši isplata boračkih dodataka.

U preizbornoj rubrici pažnja je posvećena planovima NDP-a i upitnosti podrške kandidaturi njenog osnivača Dragana Čavića za gradonačelnika Banja Luke od Saveza za promjena čiji je ta stranka član. Nastavlja se s nastojanjem kompromitacije gradonačelnika Bijeljine Miće Mićića. Navodi se da ga napuštaju i najbliži saradnici, ovaj put iz Kulturnog centra gdje kasne plate a nemaju ni sredstava za redovno funkcionisanje.

VS - Blok od tri izvještaja s ratnim povodom. Obilježavanje formiranja jedinice u Ribniku i ubijenim borcima Vojske RS-a na području Žepe, kako se tvrdi, na prevaru od «muslimanskih snaga». Sudeći po izvještaju boračke veterane u RS zanima politika kao i njihov stats, pa traže povratak na izvorni Dejton, što znači i vraćanje Vojske RS-a, ukidanje Tužilaštva i Suda BiH. Sve to po Dodikovim željama.

OP - Nastavak priče o problemima unutar Saveza za promjene i kritike gradonačelnika Bijeljine.

UP - Uz ostalo, izostavljen podatak da je ranjeni Lukić član Gradskog odbora SNSD-a Banja Luka.

5. juna 2016. [45] Početak Dnevnika bio je u znaku pobjede srbijanskog tenisera Novaka Đokovića na Roland Garrosu, s efektnim video ilustracijama. Čestitke Đokoviću uputili su predsjednici RS-a Milorad Dodik, Nedjeljka Čubrilović NSRS i entitetske vlade Željka Cvijanović.

Prvi tematski prilog bio je o «prvom srpskom egzodusu Srba sa prostora BiH s područja Broda, Doboja, Dervente i Modriče». 24 godine od tog događaja obilježene su u Brodu i parastosom. Za «stradanje i progon 16.000 Srba» u reportažnom izvještaju se okrivljuju «regularna vojska Republike Hrvatske i paravojne hrvatsko-muslimanske formacije». Navodi se da je, nakon tri mjeseca srpske odbrane, HVO (Hrvatsko vijeće obrane) vladao na tom području pet mjeseci, organizujući logore u kojima su stradavali Srbi.

Parastos je služen i poginulim borcima povodom obilježavanja 24. godine od formiranja Zvorničke brigade, kako je istaknuto, «najbolje jedinice Drinskog korpusa». U ovom izvještaju, uz ponavaljanje da Srbi nisu krivi za rat, iznenađujuća je izjava komandanta Zvorničke brigade Vinka Pandurevića koji je rekao da je «Bosna i Hercegovina suverena, cjelovita i međunarodno priznata, sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, a da se nadležnosti entiteta ne mogu ukinuti».

U političkom bloku prvo mjesto je dato najavi protesta u Prijedoru povodom prodaje rudnika Ljubija kojeg organizuje, kako je uobičajen izraz u RTRS-u, «takozvani Savez za promjene». Uz stav da svako ima pravo na demokratsko iskazivanje protivljenja, iz SNSD-a i SP-a poručuju da bi organizatori trebali protestvovati protiv samih sebe (SDS) jer je u vrijeme njihove vlasti napravljen aranžman koji im smeta.

Socijalistička stranka RS-a proslavila je 23. godine postojanja uz učešće predstavnika partnerskih stranaka (SNSD itd.) i delegacije Socijalističke partije Srbije koju je predvodio predsjednik te stranke Ivica Dačić, inače srbijanski ministar spoljnih poslova. Dačić je našao za shodno da u toj prilici kaže da o utemeljitelju te stranke Slobodanu Miloševiću [46] ima i više različitih mišljenja, ali da je «njegova najveća zaostavština i najveći uspjeh stvaranje Republike Srpske». U ovoj emisiji zanimljiv je i očekivan tretman sasma kratkog izvoda iz izjave reisu-l-uleme Islamske zajednice BiH ef.  Huseina Kazazovića povodom početka mjeseca posta Ramazana. Taj prilogčić je plasiran kao 16-ti po redu, iza spoljnopolitičke rubrike.

Uslijedio je prilog o posjeti ruskih turoperatera Skelanima u sreberničkoj opštini - gdje je arheološko nalazište rimskog administrativnog centra i rudarskog središta - kao važnog elementa za razvoj turizma u tom području. Vlasnici turističke agencije bračni par iz Rusije dali su izjavu, a supruga je istakla da je važno se na tom području «sačuvao duh pravoslavlja».

VS – U prvom je planu slavljenje novog Đokovićevog trijumfa uz čestitke entitetskog čelništva. Središnje teme su bile ratne naravi. Prva je o «stradanju i progonu 16.000» Srba s područja četiri posavske opštine zbog djelovanja «regularne vojske Republike Hrvatske i paravojnih hrvatsko-muslimanskih formacija». Na obilježavanju «nabolje jedinice Drinskog korpusa» u Zvorniku ponavaljnje flosukle da Srbi nisu krivi za rat.

Na proslavi 23. godišnjice Socijalističke partije RS-a bio je šef istoimene stranke iz Srbije i šef srbijanske diplomatije Dačić, koji je označio Republiku Srpsku kao najveći uspjeh Slobodana Miloševića.

PP – Tek kao 16-ta objavljena kratka vijest s izvodom reisove poruke povodom početka Ramazana.

OP –Uredništvo podržava kritiku opozicija zbog najavljenog protesta u Prijedoru s porukom da, ustvari, protestuju protiv samih sebe. Poistovjećivanje uredništva s tom ocjenom. S druge strane, dat je publicitet proslavi godišnjice osnivanja SP-a, partnerske stranke SNSD-a.

UP - Redakcija redovno (nedemokratski i krajnje neprofesionalno) naziva Savez za promjene takozvanim. To je sa stanovišta demokratije sramotno i krajnje neprofesionalno. Nipodaštavajući je tretman dobrohotnog obraćanja reisa.

6. juna 2016. [47] Dnevnik je počeo informacijom da je Narodna skupština Republike Srpske pripremila odgovor Ustavnom sudu BiH, sa zahtjevom da preispita odluku o tome da je potrebno promijenti datum Dana RS-a 09. januara [48]. U odgovoru se tvrdi da «ovaj praznik ima sekularni karakter» i da je slučajnost što je istovremen sa vjerskim praznikom. Monitoring emisije od 09. januara 2016. [49] zorno demantuje «sekularnost» i «slučajnost» što je Dan RS-a istovremeno kad se slavi blagdan Svetog Stefana. Jedan od pravnika koji su radili na odgovoru Ustavnom sudu BiH, Mile Dmičić, obrazložio je zahtjev za preinaku odluke. On tvrdi, uz ostalo, da taj dan nije diskriminirajući, da je dio istorije BiH, da se odluka ne može promijeniti u skladu s Ustavom BiH jer taj ustav nije postojao u vrijeme nastanka RS-a.

Popis je dežurna tema. Ovaj put pod kritikom je Vijeće ministara BiH što nije raspravljalo o informaciji o popisu. Kaže se da je predsjedavajući VM-a Denis Zvizdić rekao da je rasprava o informaciji odložena za naredni termin jer je došla pred samu sjednicu. No, to uopšte nije bitno već je važnija kasnije data Zvizdićeva izjava da Vijeće ministara nema ingerencija u tom slučaju i da je direktor Agencije za statistiku BiH Velimir Jukić postupio u skladu sa zakonom. Iz pritisaka u ovom prilogu treba izdvojiti stav Izvršnog komiteta SNSD-a koji smatra neprihvatljivim i neprimjerenim «pokušaj falsifikovanja popisa» i najavljuje posebnu sjednicu Narodne skupštine RS-a posvećenu toj temi. U ovom bloku data je informacija da će udruženja Srba iz RS-a u Srbiji izvršiti popis «radi istine i lakše pripreme biračkih spiskova». Udruženje je, dakako, podržalo odbijanje popisa u BiH.

Naredni izvještaj posvećen je sugestiji da se sprema nova reforma policije nakon što je, kako se tvrdi, takvo što najavio bh. ministar bezbjednosti Dragan Mektić, poslije izvještaja Stejt departmenta o nedovoljnoj koordinaciji u BiH u borbi protiv terorizma. Uz uzvike političara da se radi o preuzimanju nadležnosti entiteta, i ovaj put je na meti Mektić, uprkos tome što on demantuje da se radi o uzurpaciji nadležnosti.

Slijedi još jedna kritika državnih institucija, ovaj put s pravom, zbog nepodizanja optužnice zbog prošlojulskog napada na premijera Srbije Aleksandra Vučića u Potočarima. Mirko Mihaljica, predsjednik odbora za bezbjednost NSRS-a, prozvao je zbog toga bošnjačke političare za koje tvrdi da opstruiraju postupak i Tužilaštvo BiH.

Na dnevnom redu bio je i najavljeni protestni miting u Prijedoru 9. juna zbog nezakonite prodaje rudnika Ljubija, kako tvrdi organizator - «takozvani Savez za promjene». U središtu su riječi gradonačelnika Prijedora i predsjednika Demokratskog narodnog saveza Marka Pavića da se radi o zloupotrebi građana, koji u anketi imaju podijeljena mišljenja. Tu su i optužbe ministra industrije, rudarstva i energetike Petra Đokića bivših vlasti (SDS-a) za grijehe u Prijedoru u vrijeme njihove vlasti.

Ponovo je kritikovano Vijeće ministara BiH, ovaj put što nije izdvojilo sredstva za otkopavanje Radače kod Mostara i drugih grobnica za koje se sumnja da kriju tijela ubijenih Srba. Slijedi izvještaj o početku suđenja pripadnicima, kako je navedeno, «takozvane Armije BiH» u Sudu BiH. Uz to je išla napomena da je to tek druga podignuta optužnica «za likividaciju više od 3.200 podrinjskih Srba», kako tvrdi voditeljica. Reporterka posebno akcentira prisustvo čitanju optužnice «Orića i orićevaca» i izražav sumnju u pošteno suđenje.

Data je informacija o krivičnim prijavama protiv dvojice Bilećana koji su rafalima slavili pobjedu Novaka Đokovića na Roland Garrosu. U prilogu koji je sasma zgodno došao za kompromitaciju Saveza za promjene, razotkriva se prevara savjetnika člana Predsjedništva BiH Velimira Sakana koji je uzimao naknade za odvojen život a ne miče se iz Banja Luke gdje živi i radi. Pri tome se, u međuvremenu, prijavio  s boravkom u Doboj jer ima tamo neke planove.

VS – Nastavljeno je oponiranje bh. državnim organima, ovaj put najavom zahtjeva iz NSRS-a da se preispita odluka o Danu Republike Srpske u Ustavnom sudu BiH. To je praćeno i neubjedljivim tvrđenjem da je taj praznik slučajno zajedno sa vjerskim blagdanom. Jer je ovogodišnja proslava 09. januara to jasno demantovala (o tome u sljedećem poglavlju Indikativni datumi), tačnije dokazala spregu političkog i vjerskog. Nastavljen je pritisak na bh. vlasti zbog popisa. Vijeće ministara BiH je prozvano i zbog neobezbjeđenja sredstava za otkopavanje grobnica u kojima se pretpostavlja da su Srbi. Iz nekog razloga ponovo je aktivirana informacija o ataku na Vučića u Potočarima. Izvještaj o početku suđenja pripadnicima Armije BiH zbog zločina nad Srbima popraćen je skepsom i ponovljenom tvrdnjom (bez prateće argumentacije) o likividaciji više od 3.200 podrinjskih Srba. Iz predhodnih izvještaja vidno je da su tu uračunati i borci i civili kako bi se broj približio bošnjačkim žrtvama na srebreničkom području.

OP - Prevara savjetnika Ivanića Salkana dobro došla za sramoćenje opozicije. Opetovano prozivanja Mektića zbog navodnog nastojanja da se izvede nova etapa reforme policije.

UP – Po svemu sudeći, redakcija svjesno ne razlučuje poginule borce i ubijene civile.   

2.2. Indikativni datumi

07. januar 2016. [50] Gotovo cijeli Dnevnik bio je posvećen Božiću (25'43'' od 28'53''). Voditeljica (Aida Halilović) počela je emisiju sa «Mir Božiji, Hristos se rodi». Plasirane su reportaže, izvještaji i informacije o obilježavanju blagdana, prije svega u crkvama u gradovima Republike Srpske, Sarajevu, Na «Kosovu i Metohiji» (Republika Srbija ne priznaje Republiku Kosovo, pa se i u Srbiji i u Republici Srpskoj koristi naziv Kosovo i Metohija - kao srpska, odnosno srbijanska pokrajina i dio države Srbije), Hrvatskoj, Rusiji, Siriji (ruska vazduhoplovna baza i jeremenska crkva), Vitlehemu, Egiptu.

Političke poruke poslane su iz Srbije i to povodom Dana RS-a, osporenog pred Ustavnim sudom BiH [51], premijera Aleksandra Vučića, predsjednika Tomislava Nikolića i patrijarha Srpske pravoslavne crkve Ireneja. Vučić kaže da poštuje BiH (ali ne poštuje odluku Ustavnog suda BiH), a da RS ima pravo na 09. januar. To kaže i Nikolić. Irinej proučuje da je «Republika legitimna i legalna i da je običaj da država ima svoj dan», Dakle, za patrijarha SPC-e RS je država [52].

VS – Očita je politička ekspoloatacija Božića uz medijsku podršku. Predsjednik i premijer Srbije i patrijarh SPC-a Irenej zloupotrijebili su vjerski praznik da pošalju poruku podrške Danu RS-a, uprkos tomu što je Ustavni sud BiH donio neopozivu i obavezujuću odluku o nužnosti promjene datuma entitetskog praznika. Još jednom iskazana velikosrpska solidarnost kojom se omalovažava država BiH.

PP – Cijela emisija u (pan)pravoslavnom tonu.

RF – Ponavalja se važnost pravoslavnog slavlja u vazduhoplovnoj bazi Rusije u Siriji.

UP – Voditeljsko poistovjećivanje s vjerskim praznikom. Svega tri minuta za druge događaje. 

09. januar 2016. [53] Gotovo cijela emisija (33'30'' od 35'52) bila je posvećana Danu Republike Srpske [54] iako je sam datum kao praznik osporio Ustavnog suda BiH. Uz voditeljski pozdrav: «Sretan vam Dan Republike Srpske» išla je himna tog entiteta uz snimke krsta i zastave. Voditelj kaže da su Dan RS-a i krsna slava arhijerijskog đakona Svetog Stefana obilježeni svečano, dostojanstveno i ponosno. Uslijedila je najava reportažnog izvještaja sa svečane akademije «Zavjet slobodi za vječitu Srpsku», sa naznakom da je prisustvovala gotovo cijela vlada Srbije predvođena premijerom Aleksandrom Vučićem.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik je poručio da će 09. januar ostati Dan Republike Srpske i da «ne pokušavaju da Ustavnim sudom demontiraju Republiku Srpsku». Vučić je rekao da RS ne može biti ukinuta dekretom jer dekretom nije ni nastala već voljom naroda, naglasivši da Srbija neće dozvoliti da RS bude sama i dodao: «To što volimo Republiku Srpsku ne znači da mrzimo Bosnu i Herecgovinu». Član Predsjedništva BiH iz RS-a Mladen Ivanić je na istoj liniji: «dok su Srbi ovdje i dok oni postoje slaviće se 09. januar». Matija Bećković je u dilemi kazujući da se ne zna ko je koga izabrao – Sveti Stefan Republiku Srpsku ili Republika Srpska svetog Stefana.

Potom dolazi izvještaj sa prijema u Palati Republike koji je priredio Dodik. Goste su dočekali brojni građani sa aplauzima i zastavama RS-a, posebno bučno pozdravljajući delegaciju Srbije na čelu s Vučićem. U anketi građani podržavaju 09. januar kao Dan Republike, a izdavaja se izjava mlađeg čovjeka sa sinom u naručju koji kaže: «Akobogda, jednog dana pod jednom kapom, jedan grb, jedna himna, jedna zastava, do konačnog ujedinjenja, uinat onima kojima to smeta». Misli se, dakako, na ujedinje Republike Srpske sa Republikom Srbijom.

Naredni prilog posvećen je svečanoj liturgiji u banjalučkoj crkvi Svetog spasitelja koju je predvodio patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej, uz saučestvovanje, među ostalim, i epsikopa Zahumsko-neretvanskog Gligorija. Irinej je govorio o vječnoj Republici Srpskoj jer je nastala «na krvi i kostima svetih mučenika i zato je neprolazna i utemeljena na pravi božijoj i istini božijoj». Irenej je naglasio da je Dan Republike Srpske dan cijelog srpskog naroda.  Uslijedio je opet insert sa zastavom RS-a i krstom i povratak na prijem. Dodik je u toj prilici istakao da je RS nastala iz ljubavi prema slobodi. Ponesena premijerka RS-a Željka Cvijanović kaže da Dan RS-a uvijek treba obilježavati ovako, misleći na učešće i podršku građana. Predsjednik boračke organizacije RS-a Milomir Savčić ukazao je na zasluge boraca na uspostavi RS-a. Potpredsjednik RS-a, Hrvat Josip Jerković izjavio je da je Dan RS-a praznik svih građana koji ovdje žive i da ih treba sve pozvati. Ministar pravde Srbije Nikola Selaković podsjeća da je RS nastala prije «nesrećnog građanskog rata» [55]. Sanda Rašković Ivić (DSS) konstastuje da je «Republika Srpska najveće postignuće Srbije i srpskog naroda (pa se korigovala - bolje je reći srpskog naroda) nakon epopeje Prvog svjetskog rata». Jedini prisutni diplomata, ambasador Rusije Petar Ivancov kazao je da mu je veliko zadovoljstvo što prisustvuje Danu RS-a. Režiser Radoš Bajić poručuje da RS ima mnogo veći značaj nego kao administrativna jedinica.  Uslijedio je kolažni izvještaj iz gradova u RS-u sa slavljeničkim kolonama automobila i zastavama i odavanjem pošte poginulim borcima. Javljajući se iz Istočnog Sarajeva i najavljujući koncert «velikog pritelja Srpske Miroslava Ilića» i reporter je mahao zastavicom RS-a. U nastavku prazničkog bloka data je rečenica iz apela američke ambasade u BiH da RS izmjeni datum praznika u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH i reakcija Dodika. Predsjednik RS-a to odlučno odbija, optužujući ambasadorku da se neprincipjelno ponaša. Nije objašnjeno o kakvoj je neprincipijelnosti riječ. U završnici su date kraće storije o poginulom 15-godišnjem, najmlađem borcu VRS-e i teškom ranjeniku. Potom dolazi slavljenička podrška iz Novog Sada u organizaciji nacionalističkih organizacija - Demokratske stranke Srbije i Srpskog pokreta Dveri. Zatim informacija o prerezanom stupu sa zastavom prema Trebinju i premazonom tablom iz pravca Sarajeva prema Palama. Slavljenički  blok zaokružuju informacije o medijskim odjecima proslave u regiji.

VS – Emisija je u potpunosti u znaku proslave Dana Republike koji je Ustavni sud BiH okvalifikovao neustavnim. Bilo je to demonstrativno slavlje kojeg su oblježili demonstriranje velikosrpskog jedinstva, podrške tomu vlade Srbije s premijerom na čelu, pravoslavno ogrtanje svjetovnog praznika s porukom patrijarha SPC o neprolaznosti Republike Srpske – «utemeljenoj na krvi i kostima mučenika, na pravdi božijoj i istini božijoj». Govorilo se i o «nesrećnom građanskom ratu», RS-u kao najvećem postignuću Srbije i srpskog naroda, o akobogada ujedinjenju Srbije i «Srpske». Dodik je odbio sugestiju američke ambasadorke da RS izmjeni datum praznika u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH. Ovim su se udruženo Beograd i Banja Luka usprotivili konačnoj i obavezujućoj odluci najviše sudske instance u BiH i, faktički, ismijavali autoritet bh. države.

MD - Logično, predsjednik RS-a bio je središnja ličnost praznovanja ustavno osporenog 9. januara.

RF – Ruski ambasador Ivancov bio je jedini diplomata na prosslavi Dana RS-a, ne računajući delegaciju Srbije.

PP – Praznik je protekao u preplitanju pravoslavlja i dana Svetog Stefana, entitetskog praznovanja i politike.

UP – Samo dva i po minuta za sve drugo osim Dana Republike Srpske.

01. marta 2016. [56] U generalnoj najavi Dnevnika voditelj ocjenjuje da je «takozvani Dan nezavisnosti» (riječ je 01. martu/ožujuku Danu nezavisnosti Bosne i Hercegovine) [57] historijska i politička podvala. Kasnije će se ispostaviti da su to riječi predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Uslijedio je ekstenzivan izvještaj sa sjednice Narodne skupštine Republike Srpske koja je, u suštini, predstavljala političko suđenje Tužilaštvu i Sudu BiH. NSRS je već ranije donijela zaključke o pravosudnim organima BiH i najavila referendum o toj temi. [58]

Potom su se voditelji vratili na temu Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Uslijedile su ocjene novinara i sagovornika da to nije datum koji obilježavaju Srbi («praznik slave Bošnjaci, Hrvati tamo gdje moraju, a Srbi nikako»), navode da je na taj dan ubijen srpski svat u Sarajevu i paljena zastava Srpske pravoslavne crkve [59], da je prije toga Alija Izetbegović odbio prijedlog o podjeli BiH na tri nacionalne cjeline [60], da su dva naroda vezivala zastava (tada Muslimani i Hrvati), da je odluka na referendumu donesena od dva naroda protiv trećeg [61] i to na sumnjiv način (Momčilo Krajišnik), da je zbog toga došlo do rata, da su Srbi branili i odbranili Republiku Srpsku. Istrgnut je iz izjave Mire Lazovića (bio predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine od 1992. do 1996. godine) dio koji je odogovarao konceptu priloga – da su protiv 1. marta Dana nezavisnosti oni koji su bili protiv i tada. Za Lazovića novinarka kaže da naivne pokušava uvjeriti u mogućnost zajedničkog života. Data je i informacija da je uskraćeno pravo na rad nekim službenicima Centralne banke BiH jer im je portir saopštio da je praznik. Uslijedio je demanti iz CBBiH da je mogao raditi ko je htio što je, takođe, nepoštivanje Zakona o praznicima BiH [62].

Kao i obično, ključne ocjene pripadaju Dodiku u insertu iz intervjua sa Miroslavom Lazanskim iz njegove emisije na TVRS. Dodik kaže da je 1. mart Dan nezavisnosti takav praznik da se ne može ni čestitati, da je referendum o nezavisnosti bio uperen protiv RS-a, da govori da «ova zemlja nije moguća» (misli se, dakako, na državu Bosnu i Hercegovinu)», da «postoje oni koji žele nametnuti jednu istinu i mi koji se protivimo».

VS – Obilježavanje Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine u Dnevniku se tumači kao neprijateljstvo prema Republici Srpskoj i tamošnjim Srbima. Najdemokratskiji čin u historiji BiH, referendum o nezavisnosti, kojim je bh. država stekla međunarodno priznanje, kvalifikuje se kao «historijska i politička podvala», uz vrijeđanje svih građana koji su izrazli svoju glasačku volju. Tvrdi se da su dva naroda glasala protiv trećeg, a ne govori se o tome da je predhodno održan plebiscit na prostoru vlasti SDS-a i pod vojnom kontrolom otuđene JNA, na kojem su pripadnici jednog naroda htjeli da odluče o sudbini druga dva, svih građana BiH i o njenoj sudbini. Ne spominje se da gotovo dvotrećinski procenat upisanih glasača za nezavisnu BiH nije bio moguć bez učešća i Srba van kontrole SDS-a. Za blaćenje Dana nezavisnosti BiH dobro je došlo podsjećanje na užasnu činjenicu da je tada ubijen srpski svat na Baščaršji a da nikad krivci nisu procesuirani i kažnjeni.  Institucije RS-a se obrušavaju na države pravosudne organe, mada su zakoni o Tužilaštvu i Sudu BiH doneseni uz glasove iz tog entiteta.  

MD – Predsjednik je dao intonaciju odnosu prema Danu nezavisnosti BiH, nazvavši ga «istorijskom i političkom podvalom».

UP – Ovakav tretman 1. marta je potvrda uređivačkog stava koji negira bh. državu, njenu historijsku, demokratsku i međunarodnu osnovanost. Voditelji i novinari često uzimaju Dodikove riječi za svoje najave i ocjene, ne navodeći ko im je autor. Riječ je o poistovjećivanju s predsjednikom i nepoštivanju osnovnih postulata zanata.

27. mart 2016. [63] Katolički Uskrs pomenut je u pretposljednoj rečenici generalne najave, a nešto veća pažnja od 2 minuta i 45 sekundi posvećena mu je iza 19 minute Dnevnika. Sadržaj je obuhvatio obraćanje Pape, svečanost u Vitlehemu, mise u banjalučkoj i prijedorskoj katoličkoj crkvi (s kratkom izjavom župnika), te izjave građana o Uskrsu i hrani koja se sprema na taj dan.

VS – Riječ je o demonstraciji sile nad manjinskom etničko-religijskom grupacijom koja je jednakopravna po ustavima BiH i RS-a, ali, praktično, krajnje marginalizirana.

PP – Odnos prema katoličkom Uskrsu i pravoslavnom Vaskrsu govori o panpravoslavnom trijumfalizmu u RS-a nad drugim vjerskim grupama.

UP – Ogromna nesrazmjera u tretmanu vjerskih praznika govori o diskriminatorskoj politici uredništva RTRS-a.

01. maja 2016. [64] Pravoslavni Uskrs (Vaskrs) dobio je udarno mjesto u emisiji u trajanju od 15 minuta 42 sekunde. U vrhu je obraćanje patrijarha Srpske pravoslavne crkve Irineja koji je govorio o važnosti porodice i o ljubavi prema ljudima, s porukom «volimo i neprijatelje». Izvješćeno je o dolasku blagodetnog ognja iz Beograda (krenuo iz Jerusalema) drugi put u Banju Luku i druge eparhije, Vaskrsu u Federaciji BiH, čestitkama predsjednika RS-a Milorada Dodika i entitetske skupštine Nedjeljka Čubrilovića, te vaskršnjoj tucijadi (jaja). Posebna pažnja data je prisustvu Dodika i srbijanskog premijera Aleksandra Vučića vaskršnjem doručku na Banjici kod Beograda s pripadnicima Oružanih snaga Srbije. Dodik je govorio o važnosti ekonomskog jačajnja i razvoja Srbije, naglasivši da je jaka Srbija garant stabilnosti RS-a. Vučić se zahvalio Dodiku na posjeti i čestitao Vaskrs nabrajajući gradove u RS-u. Dodik je ukazao i na značaj školovanja kadrova iz srpskog dijela Oružanih snaga BiH u Srbiji. Vučić je akcentirao sposobnost srbijanske vojske i u borbi protiv terorizma.

Kraći izvještaj posvećen je boravku ministra rada, zapošljavanja, za boračka pitanja i socijalnu zaštitu Aleksandra Vulina u manastiru na Kosovu (i Metohiji, kako dodaju u Srbiji i RS-u), pa je uslijedila zbirna informacija o proslavi Vaskrsa u svijetu. Izdvojeno je prisustvo središnjem slavlju u moskovskoj crkvi ruskog predsjednika Vladimira Putina i premijera Dmitri Medvedeva, gdje je svečanost predvodio patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril. Data je i videoinformacija o proslavi u ruskoj vazduhoplovnoj bazi u Siriji, gdje su se «prvi put čula pravoslavna zvona» u improvizovanom hramu. Kratko je izvješćeno i o Vaskrsu u Jeruslimu i Grčkoj.

VS – Velikosrpsku dimenziju Vaskrsa demonstrirali su Vučić i Dodik učešćem u vaskršnjem doručku u vojnoj bazi Batajnica.

MD – Predsjednik RS-a prva ličnost udarnog priloga.

PP – U više od 15 minuta posvećenih Vaskrsu u odosu prema blagdanima drugih vjerskih zajednica svjedoči o tome da se pravoslavlje smatra službenom religijom. Previše je prostora dato proslavi Vaskrsa diljem pravoslavnog svijeta, nego ranije drugim vjerskim praznicima u RS-u. Uz vaskršnje slavlje u Moskvi opet je izvješćeno o praznovanju  u vazduhoplovnoj bazi u Siriji «gdje su se prvi put čula prvoslavna zvona».

RF – Ruska baza u Siriji postala referentna tačka za izvještavanje povodom pravoslavnih blagdana.

UP – Uređivačka politika u službi jedne religije i jedne politike.

05. jula 2016. [65] Za Ramazanski Bajrama nije bilo mjesta u generalnoj najavi emisije. Prilog o Ramazanu dat je iza spoljnopolitičke rubrike u 24. minuti emisije. U 1. minut u 1,22' data je informacija o klanjaju namaza u banjalučkoj Ferhadiji i reportažica iz doma Pašalića u Prijedoru gdje su bajramskom slavlju prisustvovale komišije Srbi.

PP – Sve je kazano u podacima da je o Ramazanskom Bajramu izvješćeno u 24. minuti emisije u cijelih minut i dvadeset dvije sekunde.

UP – Ponižavajući tretman muslimana u RS-u na TVRS-a.

---

(kraj prvog dela)

U znaku Dodika, velikosrpstva, panpravoslavlja i rusofilije (II deo)